Anksioznost

Što je i kako prepoznati anksioznost?

Mnogi ljudi znaju za ozbiljne mentalne bolesti poput bipolarnog poremećaja, poremećaja identiteta, Stockholmov sindrom i šizofreniju. Ipak, nisu sve mentalne poteškoće bolesti i ne morate za svaki problem dobiti i lijekove jer oni nisu uvijek potrebni.
Anksioznost je česta pojava, psihološka smetnja koja dolazi u raznim oblicima i u različitim intenzitetima. Iako je danas vrlo lako biti anksiozan, nije svaka anksioznost velik problem.

Kako se razlikuju vrste anksioznosti?

Postoji svakodnevna anksioznost koja se javlja kroz stres, nervozu i brige. Takva smetnja najčešće uz sebe vuče i blage simptome: razni tikovi, poteškoće sa snom, problemi sa želucem i slično.

Anksioznost

Iako ne biste trebali ignorirati ovakvu anksioznost, ne morate se previše brinuti ako ne traje dugo.
Umjerena anksioznost je nešto što se javlja u duljim intervalima i osrednjem intenzitetu, ili u kraćim intervalima, ali s jačim simptomima. Kronične žgaravice, nesanica, problemi s disanjem i slični simptomi obično vam daju do znanja da ste anksiozni.

Ipak, ako ne možete funkcionirati zbog svoje anksioznosti i jako vam smetaju simptomi koje imate te vaš život mora trpjeti neprirodne promjene, svakako se javite liječniku ili će vam pomoći psihoterapeut.

Teži slučajevi anksioznosti obično imaju neke simptome koje ne viđamo na dnevnoj bazi. Panika i neprirodno skeptično ponašanje je jedno od čestih znakova da je netko anksiozan.

Jaka bol u prsima, jake glavobolje, opadanje kose, teško disanje, drhtavica, neobjašnjivi skokovi temperature, neobjašnjive promjene u srčanom ritmu, insomnija, nagli gubitak/povećanje apetita i neprestani tikovi neke su stvari na koje trebate obratiti pozornost.

Kada se javlja anksioznost?

Nažalost, ne postoji popis stvari koji uzrokuje anksioznost i ne možete izbjegavati sve oko sebe kako biste se zaštitili. Različite stvari različito utječu na ljude i ono što je vama stresno nekome je možda svakodnevna pojava te obrnuto.

Svatko od nas je drukčiji i netko se s brigama nosi olako dok se druga osoba grize danima. Vaš način pristupanja tim stvarima igra veliku ulogu i, koliko god se pokušavate promijeniti, osobe koje se puno brinu najčešće ostaju osobe koje se puno brinu.

Ipak, postoji generalizirana umna mapa pojmova koji mogu utjecati na vašu razinu anksioznosti.
Loša prehrana je jedan od uzroka anksioznosti. Ne, nije zato što loša prehrana uzrokuje loše sve, već jednostavno zato što možete imati manjak nekog vitamina ili minerala koji utječe na energiju i živčani sustav. Najčešće se radi o vitaminu B12 i elementu Mg.

Premala količina sna obično je jedna od stvari koja stavlja dodatan stres na vaše tijelo i stoga ono prolazi kroz svakodnevne situacije mnogo teže no inače. Pokušajte spavati šest, sedam i pol ili devet sati kako ne biste uznemirili svoje REM faze.

Ispušni ventil definitivno je nešto što trebate naći. Manjak hobija i stvari koje vas vesele mogu uzrokovati osjećaj skučenosti i tuge. Pokušajte vježbati, baviti se yogom ili meditacijom, čitati knjige, igrati sportove i gledati serije.

Kako svaki dio svog života pretvoriti u nešto dobro?

Anksioznost, ako nije rezultat tjelesnog poremećaja, javlja se zbog vanjskih faktora. To su neka bitna životna polja koja nam donose stres i brigu.

Anksioznost

Ono što je bitno za anksioznost je da se odreknete sve-ili-ništa pristupa i da se pomirite s onime što ne možete promijeniti. Ipak, dobro razmislite što možete, a što ne možete promijeniti.

Posao je jedna stvar oko koje se ljudi jako brinu. Koliko se brinemo o radnom mjestu, toliko se brinemo i o financijama. Bitno je da ste organizirani i uvijek imate drugu opciju. Tada ćete se osjećati puno bolje.

Zdravlje je nešto što se djelomično može i djelomično ne može kontrolirati. Promijenite navike koje možete i nadajte se da će ostatak sjesti na mjesto. Ne možete promijeniti ovo potonje i nema smisla da se živcirate i poništavate barem ovaj prvi dio.

Što nikad ne smijete reći anksioznoj osobi?

„Prestani se živcirati“, kažu pametni ljudi. Nemojte ovo govoriti osobi koja je anksiozna jer je ona vjerojatno već pedeset tisuća puta već promislila o tome i dodatno joj nabijate stres i podsjećate ju da ne može promijeniti neke stvari.

„Sam si radiš sve to!“ Iako je nekad istina, nikad nemojte okriviti anksioznu osobu za to što je anksiozna. U njoj već postoji sistem koji radi protiv nje, ne treba joj i vanjski sistem koji ju okrivljava.

„Jesi li pokušao/la ići psihijatru?“ Moguće je da je osobi zaista potrebna profesionalna pomoć, ali nikad joj ne smijete vi to sugerirati jer je uvredljivo i obično nisu svi slučajevi toliko teški. Ako ipak mislite da je slučaj vaše bliske osobe izmaknuo kontroli, pokušajte ih navesti da sami shvate je li im pomoć potrebna.